KAKO DOBRO RIJEŠITI TEST
(KOLOKVIJ ILI ZADAĆU)
Prvi preduvjet da se dobro riješi test (kolokvij ili zadaća), jest da se gradivo nauči kako sam to napisao u tekstu "Kako uspješno (na)učiti matematiku". No, često se desi da i nakon dobrog učenja i dosta znanja "zabrljamo" na testu. Dakle, i pisanje testa je vještina koja zahtjeva određene postupke i može se naučiti.
Evo tih savjeta:
Dođi odmoran, ne jedi i ne pij prije testa: Dopustimo li da polažemo ispit umorni ili neispavani nećemo moći održati koncentraciju, a mozak će nam "zablokirati". Poznato je i pravilo da je bolje na ispit doći polu-gladan odnosno polu-sit, jer će mozak bolje raditi. Sitom čovjeku je organizam zaokupljen radom trbuha, a rezultat toga je da mozak ostaje bez krvi i kisika, što se loše odražava na koncentraciju i rezultira često potrebom za snom u najkritičnijem trenutku. Osim toga, izlasci u WC za vrijeme ispitivanja nisu dozvoljeni. Fiziološke potrebe obavite na vrijeme.
Nemojte ni slučajno zakasniti: Vodite računa da ne zakasnite, jer ako je ispit započeo, ne možemo vas primiti na ispit. Najsigurnije je da dođete ranije (pola sata je OK). Vodite računa i o gužvi na cesti, kašnjenju u prometu (pogotovo ako dolazite iz drugih mjesta) i sl.
Ne zaboravite osobne dokumente: Bez indeksa (osnovni dokument studenta), nemojte dolaziti na test. Naime, u indeksu se vidi da li ste student fakulteta i određenog smjera. Tokom ispita ćemo provjeriti da li ste osoba za koju se predstavljate.
Mobitel: Mobitel je zabranjen na testu, možete ga imati, ali ga isključite. Kao kontrolu vremena ponesite sat.
Ponesite potreban pribor: Na svakom testu morate imati pribor, dakle grafitnu ili kemijsku olovku, gumicu, oštrilo, trokut ili šestar (ako ih koristite), kalkulator (ako je dopušten), prazne papire za pisanje i skiciranje, te jedan arak papira u koji će te rješenja zadataka umetnuti kad budete predavali test.
Pažljivo slušajte upute: Nastavnik obično daje upute prije početka testa. U tim uputama su važne obavijesti koje treba saslušati i poštovati. Npr. Čime pisati, smije li se koristiti kalkulator, tablice i sl., oduzimaju li se bodovi za pogrešan odgovor, priznaju li se polovični bodovi ako je rezultat pogrešan, a postupak točan, koliko se vremena piše test, koliko koji zadatak ili pitanje nosi bodova itd. Najčešće se zbog prevelike uzbuđenosti, prestrašenosti i nervoze ne obraća pažnja na te obavijesti, a neke od njih su često presudne za dobar rad na testu.
Ime i prezime: Na obrazac testa, naslovnicu i sve papire na kojima rješavaš napiši svoje ime i prezime.
Vrijeme: Ispred sebe stavite sat, a na obrazac testa ili naslovnicu napišite velikom brojkom u koliko sati test završava. Tako će te uvijek znati koliko vam je vremena ostalo do kraja.
Raspodjela vremena: Prije nego što počnete rješavati zadatke, pročitajte cijeli test. Prebroji koliko imaš pitanja i zadataka na testu koje si učio i znaš ih riješiti, podijeli ukupno vrijeme s tim brojem, pa ćeš okvirno znati koliko ti vremena treba za svako od pitanja ili zadataka. Ostavi dovoljno vremena da na kraju nešto popraviš, ako si pogriješio. Nastoj se držati te vremenske podjele, pa ti na kraju neće vrijeme nedostajati.
Čitaj upute na testu: Pažljivo pročitaj pisane upute na testu. Ponekad su te upute ponavljanje onoga što je nastavnik rekao, a ponekad su dodatne i detaljnije. Npr. neka pitanja nose negativne bodove, a ona mogu umanjiti možda dobar rezultat.
Pitaj ako nešto nisi razumio: Prije pisanja testa, pitaj naglas, a za vrijeme testa digni ruku i tako ćeš tiho zamoliti nastavnika da dođe do tebe i da ti neko objašnjenje. Tako nećeš ometati druge studente, kao što ne bi želio ni da oni tebe ometaju.
Planiraj rad: Pažljivo pročitaj zadatak, razmisli malo o njemu, sagledaj da li imaš ideju kako rješavati taj zadatak i ako je imaš, tek tada počni s rješavanjem. Ako utvrdiš da nemaš ideje o rješavanju zadatka, pređi na drugi. Isto tako se odnosi i s teoretskim pitanjem. Tako ćeš prvo riješiti sve zadatke koje znaš i odgovoriti na sva teoretska pitanja koja znaš, a zatim se imaš vremena vratiti na neriješene zadatke i neodgovorena pitanja. Općenito, najbolje je prvo riješiti one zadatke koji su ti lakši, a tek onda ostale, kako se ne bi na jednom pitanju previše zadržavao. Povremeno prati koliko ti je vremena ostalo i da li se rad odvija prema planu.
Pisanje: Pišite razumljivo i razumljivim rukopisom. Neka vam rečenice budu kratke i potpune. Koristite stručne izraze iz matematičke literature ili predavanja. Budite konkretni, nemojte se ponavljati i pisati "sastave". Ipak polažete matematiku!
Ne prepisuj: Ne prepisuj s nedozvoljenih papira, ne prepisuj od drugih, ne pomaži drugima na testu, ne razgovaraj s drugima na testu, nemoj dodavati drugima bilo kakve materijale ili pribor, ne koristi mobitel, itd. Svaka aktivnost koja nije dopuštena kazniti će se prema statutu fakulteta udaljavanjem sa svih kolokvija i ispita do posljednjeg, komisijskog ispita.
Nemoj predavati test prije vremena: Čak i kad si riješio sve zadatke i odgovorio na sva pitanja koji si znao, ne predaji test. Ako ti je još ostalo vremena, provjeri odgovore i rješenja. Pokušaj riješiti zadatak na drugi način, pa prekontroliraj rezultate. Možda još uspiješ razmisliti o zadatcima koje nisi uspio riješiti. Obično, kad izađeš iz dvorane, uvidiš da je rezultat zadatka koji si "riješio" bio pogrešan i sebe proglasiš glupim. Također se proglasiš glupim jer nisi vidio kako je zadatak koji nisi riješio bio jednostavan.
Zadnja provjera: Provjeri da li si uložio u arak sve papire, da li si na početnoj stranici napisao svoje ime i prezime, ime i šifru svoje studijske grupe.
Predaj test!
Kod kuće: Kod kuće pogledaj ono što na testu nisi riješio, upotrebi teke, knjige ili se konzultiraj s prijateljima. Ako ne ide, ponovi i nauči propušteno gradivo. Može se dogoditi da ti u idućim kolokvijima ili zadaćama zatreba baš to gradivo.
Na fakultetu: Kad budu oglašeni rezultati, konzultiraj se s nastavnikom oko nekih rješenja, možda je nastavnik nešto previdio (dešava se), a možeš pitati i objašnjenja za neurađene zadatke. U svakom slučaju, nemoj odustati od savladavanja gradiva koje ti ovaj put na testu nije išlo.
Konačno: Uvijek imaj na umu da je svaki test, ispit, kolokvij ili zadaća samo provjera trenutnog znanja. Ako na testu otkriješ da nešto ne znaš, shvati to kao obavijest, a ne kao kritiku! Pogrešno je neuspjeh na testu tumačiti kao: "Aha, sad vidim da ne znam, da sam glup i nesposoban." ili "Kako će me kolege gledati kad vide da ne mogu položiti test, a oni mogu? Manje će me cijeniti." Rezultat na testu je samo obavijest koji treba shvatiti ovako: "To ne znam, dakle moram to naučiti!" Rezultat na testu pokazuje gdje su ti "crne rupe" u znanju. On može pokazati da nisi dovoljno učio, da nisi učio na pravi način, da nemaš ispravan pristup učenju ili da ne koristiš prave metode učenja. A možda ti manjkaju i vještine razumijevanja ili rješavanja zadataka.
Ako si dobro proučio tekst "Kako uspješno naučiti matematiku", te ako primijeniš i ove savjete, za tebe neće biti "mate, mate, matika, to je strašna nauka".